nedjelja, 6. studenoga 2011.

Kompost

...

Slike prikazane u ovom postu su iz 2008 godine

Glavni problem je bio gruba, kvrgava zemlja koju nisam mogla motikom ili drugim ručnim alatom usitniti. Na početku obrađivanja vrt, nametao se problem – s čim ga pognojiti! Umjetna gnojiva ne želim na svoje zemljište. Odluka je pala da do faze kad ću imati svoj kompost koristiti stajski gnoj. Život u gradu i gradske navike presudile su pa sam zato kupila suhi uvrečeni kokošji ili kravlji za jesensku obradu tla, a preko godine za rast i razvoj bilja stalno sam vrt gnojila koprivama ili zalijevala biljke čajem od lavande i koprive.

Vrlo je štetno gnojiti i biljke prihranjivati umjetnim gnojivom. Kao kupac povrća sam se uvjerila da prekomjernom količinom prinos se više ne povećava jer svaka biljka ima svoju granicu rasta. Tako biljke postaju podložne bolestima, smanjuje se trajnost ili umjetni gnoj utječe na okus plodova. Tvari iz umjetnih gnojiva, a onda i kemija kojom se liječe bolesti odlaze u zemlju i podzemne vode. Tako se zatvori krug trovanja onim što mi koristimo "kemiju kao božansku tvar" za rast biljaka i džepova ako je to sredstvo zarade. I ovom prilikom naglašavam da je još uvijek pitka voda kod nas projekt neba pa ga trebamo i čuvati. U svijetu postoje zemlje gdje se litra vode kupuje po cijeni večoj od litre benzina.


Okružuje me dovoljno zemljišta da si osiguram kompost. Tako sam ove godine i počela. Osigurala sam proljetos u voćnjaku prostor 1,5 x 1,5 m i moja hrpa je počela rasti…

Od čega moja hrpa raste:

  • imala sam prvo pokošenu travu,
  • vrtni otpad, usitnjen,
  • grančice od obrezivanja živice – usitnjene,
  • sijeno,
  • komadići drveta,
  • otpad od obrazivanja cvijeća,
  • lišće (rekoše mi NIKAKO I NIKADA list hrasta i oraha),
  • pepeo od drveta,
  • piljevina od drveta,
  • sve to sam stavljala naizmjenično, a kao „začin“ svakih 20 cm nametala sam onu uvrečenu konjsku i goveđu balegu ili izmet od peradi.

Po knjigama za kompost bi trebala u vrtu pravi spremnik, bilo da je kupljeni ili vlastite izvedbe. Bitno za spremnik je da može zrak ući sa svih strana, da se lako rastavi i da lijepo izgleda. Ja sam počela tradicionalno – hrpa za gnoj, do drugih mogućnosti.

Provjereni recept mnogih vrtlara je da se svako loše tlo može pretvoriti uz kompost u plodno tlo. Kao pravilo ili smjernica mi je: sloj 20 cm!

Svaki sloj otpada naprašiti sa vapnom kao što se štauba kolač, zatim se na to pospe pune 4 šake po m2 – mljeveni papci, rogovi, koštano brašno, odnosno organsko gnojivo. Pretpostavljam da se papci, rogovi i koštano brašno kupuju u poljoapoteci, ali nisam još bila u poziciji da to tražim.

1 komentar: